Zamislite da u ladicu spremite novčanicu od 100 eura i na nju potpuno zaboravite. Nakon točno deset godina, otvorite ladicu, novčanica je i dalje tamo, izglancana, neoštećena i na njoj jasno piše broj 100.

No, ako s tom istom novčanicom odete u trgovinu, doživjet ćete neugodno iznenađenje. Iako je nominalna vrijednost novčanice ostala nepromijenjena, njezina stvarna kupovna moć značajno je smanjena.

Što se zapravo dogodilo s vašim novcem, tko je "ukrao" njegovu vrijednost i kako 100 eura mijenja svoju snagu kroz jedno desetljeće?

Tihi kradljivac: Kako funkcionira inflacija?

Pojam koji stoji iza ove promjene zove se inflacija - opći porost cijena roba i usluga u ekonomiji. Kada cijene rastu, ista količina novca u mogućnosti je kupiti sve manje proizvoda.

Ako je prosječna godišnja stopa inflacije umjerena i iznosi, primjerice, 3 posto godišnje, vaša novčanica svake godine gubi dio svoje realne kupovne moći.

Evo kako izgledaju "matematika i život" vaših 100 eura tijekom 10 godina pri prosječnoj inflaciji od 3 posto

0. godina: Imate 100 € kupovne moći (možete kupiti npr. punu košaricu namirnica).

3. godina: Vaših 100 € vrijedi realnih 91,50 €.

5. godina: Kupovna moć pada na 86,26 €.

7. godina: Vrijednost iznosi oko 81,30 €.

10. godina: Vaša novčanica od 100 eura vrijedi tek oko 74,40 € u odnosu na početnu godinu!

U prijevodu: Nakon deset godina umjerene inflacije, izgubili ste više od četvrtine kupovne moći. Za ono što ste nekada plaćali 100 eura, sada će vam trebati oko 134 eura.

Što ako je inflacija viša?

U razdobljima ekonomskih kriza ili poremećaja u opskrbnim lancima, inflacija može skočiti na 5 %, 8 % ili više. Za brzi izračun koliko je vremena potrebno da vaš novac izgubi pola svoje vrijednosti, financijski stručnjaci koriste takozvano Pravilo 72:Podijelite broj 72 sa stopom inflacije.

Ako je inflacija 6 %, vaš će novac izgubiti polovicu svoje kupovne moći za točno 12 godina ($72 / 6 = 12$).

Zašto novac u "čarapi" ili na tekućem računu gubi utrku?

Mnogi ljudi u potrazi za sigurnošću drže gotovinu kod kuće ili na tekućim računima s nultom kamatnom stopom. Iako je novac tamo fizički siguran od krađe, on je potpuno nezaštićen od ekonomskih kretanja . Da bi novac zadržao svoju vrijednost tijekom 10 godina, mora se oploditi po stopi koja je jednaka ili viša od stope inflacije.

Kako zaštititi vrijednost novca?

Investiranje u imovinu (dionice, fondovi, nekretnine): Povijesno gledano, ulaganje u diverzificirane dioničke indekse ili nekretnine dugoročno ostvaruje prinos koji premašuje stopu inflacije.

Obveznice vezane uz inflaciju: Pojedine državne i korporativne obveznice nude prinos usklađen s rastom troškova života.

Zlato i plemeniti metali: Često se koriste kao "sigurna luka" u vremenima visoke inflacije.

Sto eura na papiru uvijek će ostati sto eura. No, prava snaga novca ne mjeri se brojem otisnutim na novčanici, nego time što za taj novac možete staviti na stol. Razumijevanje protoka vremena i inflacije ključno je za svatko tko želi donositi pametne financijske odluke i sačuvati plodove svoga rada na duge staze.