Nakon tri mjeseca blagog pada inflacija je ponovno ubrzala - u kolovozu su cijene u prosjeku rasle 4,1%. Što je glavni uzrok novih poskupljenja, kada možemo očekivati stabilizaciju rasta cijena i hoće li Vlada ponovno pomoći građanima?

I kolovoz je u znaku poskupljenja. Inflacija je u kolovozu u odnosu na isti mjesec prošle godine 4,1%, priopćio je Državni zavod za statistiku. Na mjesečnoj razini uočen je prosječan rast cijena za osobnu potrošnju od 0,3%. Za ministra financija Tomislava Ćorića brojevi su očekivani:

"Ogroman dio odnosno gotovo cjelokupni ponder ide na područje energije odnosno enrgenata. Cijene energenata u odnosu na isto razdoblje lani, odnosno na kolovoz, uvećano je za 17,4 postotna boda. Što se tiče ostalih komponenti, tu prije svega mislim na hranu, piće i duhan, odosno na industrijeske neprehrambene proizvode te na usluge, bilježimo pad inflacije u odnosu na prošli mjesec."

Inflaciju generira sukob na Bliskom istoku, ističe ministar i objašnjava da cijene energenata dižu cijene i ostalih proizvoda, kao i usluga koje su poskupjele 7,2%. No, da inflacija ima više uzroka, u razgovoru za Media servis istaknuo je ekonomski analitičar Damir Novotny.

"Ali i unutrašnji strukturni problemi koji pritišću hrvatsko gospodarstvo već više od 10 godina. Naime, od Covid krize i 2020. godine i brzog rasta ekonomske aktivnosti i rasta plaća, jednostavno ponuda na tržištu nije bila dovoljno dobra, niti roba koje koriste građani i turisti niti usluga koje su posebno tražene, ne samo turističke nego i usluge koje su nam svakodnevno potrebne."

Ćorić ističe da se Hrvatska iz mjeseca u mjesec odmiče od vrha Europske unije kada je inflacija u pitanju, no da ćemo biti zadovoljni kada budemo u europskom prosjeku.

"I da naša stopa inflacije, harmonizirana indeks potrošačkih cijena koji se prati na razini cijele Europske unije, iz mjeseca u mjesec konvergira europskom prosjeku. Ovaj mjesec on je bio 3,7 posto, na razini eurozone on je iznosio 3,3 posto."

Ministar je najavio produljenje mjere subvencioniranja cijena energenata, no Novotny upozorava da niti jedna vlada svijeta nije uspjela zaustaviti inflaciju.

"Ono što bi Vlada mogla napraviti, a što se sigurno neće dogoditi je zaustavljanje ekonomskog rasta, odnosno pad ekonomske aktivnosti u kratkom roku kao što se to dogodilo pod pritiskom širenja pandemija koronavirusa 2020. godine kada su cijene naglo pale ne samo u Hrvatskoj, nego u cijelom svijetu. Takav scenarij je jednostavno nemoguć. Vlada sigurno neće svjesno i namjerno zaustavljati ekonomski rast koji ima svoju inerciju. Vladine mjere ne mogu zaustaviti taj strukturni izvor inflacije niti je to potrebno. Vlada bi se trebala usmjeriti na ciljanje potpore onim socijalnim skupinama koje doista teško žive, a to su prije svega umirovljenici."

Uz najavljenu pomoć, Vladin cilj je da inflacija do kraja prvog kvartala iduće godine padne na 2%.