Premijer Andrej Plenković na uvodnom dijelu sjednice Vlade osvrnuo se na procjenu DZS-a o inflaciji u travnju koja iznosi 5,8 posto.

‘‘Ovo povećanje izravno je posljedica rasta cijena energenata, osobito naftnih derivata zbog rata na Bliskom istoku. Rast cijena energije odgovoran je za gotovo polovicu rasta inflacije u travnju. Da se cijene energenata nisu mijenjale, stopa inflacije bi bila oko 3 posto. Dakle ovdje vidimo posljedice tog vanjskoga šoka i prije svega posljedice zatvaranja Hormuškog tjesnaca koje su prisutne ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim članicama Europske unije."

Istaknuo je da u Uniji 16 zemalja bilježi ubrzan rast inflacije. Izdvojio je i nekoliko ohrabrujućih podataka iz izvještaja DZS-a o kretanju potrošačkih cijena.

‘‘Poput pada cijena industrijskih proizvoda te umjerenijeg rasta cijena hrane na godišnjoj razini 3,5 posto, što je poprilično ispod ukupne stope inflacije koja je sad 5,8 posto. I činjenica da na mjesečnoj razini cijena hrane i pića nije rasla ide u prilog tome da za sad nije došlo do potpunoga prelijevanja cijene goriva baš u sve segmente koji se mjere i pridonose izračunu mjesečne stope inflacije."

Tvrdi da su tome pridonijele i Vladine mjere i najavio da će i dalje nastojati ublažavati inflatorne pritiske kao i da će Vlada i idući ponedjeljak usvojiti nove uredbe kojima će ograničiti cijene naftnih derivata. 6.40 - nije moguće neutralizirati globalni šok ali ćemo nastojati ublažiti. Pripremamo odluke Vlade za iduća dva tjedna. u pon teleofnska sjednica vlade. preciznije ovog vikenda.

Poruka je svim akterima u gospodarstvu da u zahtjevnim okolnostima učine napor da se što manje cijene preliju na krajnje potrošače.

‘‘Poruka je svim akterima u gospodarstvu da u ovako zahtjevnim okolnostima vanjskih šokova učine napor da se što manje cijene preliju na krajnje potrošače, to jest na naše građane i gospodarske subjekte koji nisu izravno vezani s ovom krizom."