Dok Hrvatska bilježi blagi porast u turističkim brojkama u odnosu na lani po broju dolazaka i noćenja, Europa se suočava sa sve većim izazovima pa se sve više, kada je u pitanju turizam, govori o njegovoj otpornosti - od klimatskih promjena do drugih globalnih kriza, poput eskalacije sukoba, ali i zdravstvenih rizika poput pandemije koronavirusa koju smo prebrodili, a koja je, prema podacima, broj noćenja turista 2020. vratio dvadeset godina unazad.

“Iduća godina, 75 posto ne ovisi uopće o nama, 25 posto ovisi o nama. 75 posto su faktori, situacije, incidenti, ne znam kako bih ih sve nazvao, na koje ne možemo utjecati, kao što je to bilo i početkom ove godine. Mi ne možemo utjecati na Irak, mi ne možemo utjecati na Ukrajinu, mi ne možemo utjecati na Sjevernu Koreju i jednostavno morao sii sa time živjeti.”

Govori to za Media servis predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK Boris Žgomba. Kada govorimo o otpornosti u turizmu i nepredviđenim krizama, jasno podcrtava, važno je snaći se u datom trenutku.

“Ne možemo biti u žargonu što ekonomisti vole reći, veliki tanker koji ne može skrenuti, nego moramo biti mali brod koji koji jesmo. Mi smo mala zemlja i mali kapaciteti u ukupnom u ukupnom svjetskom turizmu. Dakle, moramo naći načina i sigurnost i milijun drugih stvari koje koje utječu na goste, moramo naći načina da to prebrodimo i da se prilagodimo tome.”

Ipak, turisti sve više mijenjaju navike putovanja vodeći se klimatskim promjenama: hit lokacije posjećuju van sezone, a češća su putovanja u hladnije krajeve.

Samo ovog ljeta je od posljedica ekstremnih vrućina na europskom tlu preminulo je preko pedeset tisuća ljudi od kojih se na čak dvije trećine gleda kao izravna posljedica klimatskih promjena, piše znanstveni časopis Nature Health.

Klimatske promjene najveća su prijetnja turizmu na kontinentu, objašnjava nam izvršni direktor Europske putničke komisije Eduardo Santander.

“Mislim da je najveći problem s klimatskim promjenama taj što nam je za to praktički potrebna globalna upravljačka struktura. I znate, moramo se pomiriti s tim da će naš razvoj patiti; gospodarski razvoj i društveni razvoj također mogu biti pogođeni. Barem na europskoj razini možemo se uskladiti oko uvjeta i odredbi. Turizam je sektor koji je najviše pogođen od cjelokupnog gospodarstva, bez sumnje, jer zahtijeva mnogo vode, troši mnogo energije i u vrlo je velikoj mjeri ovisan o klimatskim čimbenicima.”

Na tu temu govorio je na panelu na Svjetskoj turističkoj burzi u Londonu ovoga tjedna nakon kojeg smo ga pitali - koje je rješenje?

“Ne moramo koncentrirati ljeto samo na dva mjeseca, možemo imati predsezonu i posezonu. Ne moramo koncentrirati ljude samo u nekoliko gradova poput Dubrovnika ili Zagreba. Moramo rasporediti ljude po svim zemljama i po svim geografskim područjima. A za to su nam potrebne vrlo snažne politike.”

O tim politikama govori i eurozastupnica Nikolina Brnjac koja je panel na temu otpornosti u turizmu i organizirala. Za Media servis govori - hrvatski Zakon o turizmu, koji usmjerava gradove na izradu planova kojima smanjuju ugljični otisak, racionalnije gospodare resursima te razvijaju nove proizvode, primjer je dobre prakse.

“I zato tražim od komisije, da prvo napravi bolju koordinaciju između država članica, također sredstva za financiranje, zaštitu od požara, požara, jer vidimo koliko je to relevantno, ne samo zaštita od požara nego i naše civilnu zaštitu, HGSS, dakle, svi oni koji moraju biti uključeni, kako bi što bolje i odgovornije odgovorili na problem otpornosti turizma.”

S konkretnim mjerama, zaključio je izvršni direktor ECT-a - moramo krenuti odmah.