Sony Walkman je predstavljen na današnji dan, 1. srpnja 1979. godine kao revolucionarna inovacija koja je potpuno promijenila način na koji slušamo glazbu, piše nippon.com. Ovaj kultni uređaj nastao je kao odgovor na potrebu Sonyjevog suvlasnika Masarua Ibuke, koji je želio slušati glazbu iz opera tijekom dugih letova, dodaje iconeye.com. Sonyjevi inženjeri su modificirali postojeći Pressman kazetofon za novinare i stvorili prvi prijenosni stereo uređaj kompaktnih dimenzija.

Prvi Walkman model TPS-L2 bio je izrađen od aluminija u plavoj i srebrnoj boji, kasnije su modeli prešli na crno plastično kućište. Uređaj je bio neznatno veći od same kazete i prodavao se za otprilike 150 američkih dolar. Sony je izdvojio samo 30.000 jedinica u prvoj proizvodnoj seriji, što pokazuje da tvrtka nije bila sigurna hoće li proizvod uspjeti.

Prvi mjesec prodaje bio je razočaravajući - prodalo se samo 3.000 od 30.000 proizvedenih jedinica. Međutim, Sony je pokrenuo inovativnu marketinšku kampanju šaljući besplatne Walkman uređaje slavnim osobama, sportašima i glazbenicima, koji su postali entuzijastični ambasadori proizvoda. Ova strategija je upalila - do kraja prve godine prodaja je eksplodirala, a uređaj je postao jedan od Sonyjevih najuspješnijih proizvoda svih vremena.

Globalni fenomen i kulturni utjecaj

Walkman je postao globalni fenomen 1980-ih godina, prodavši ukupno preko 400 milijuna jedinica, od kojih su 200 milijuna bile kazetofoni. Uređaj je stvorio potpuno novi način konzumiranja glazbe - omogućio je privatno slušanje glazbe u javnom prostoru.
Walkman je pokrenuo "Walkman efekt" - pojam koji je 1981. godine skovao Shushei Hosokawa za opis odspajanja korisnika od neposredne okoline kroz stvaranje privatnog zvučnog prostora. Ovaj fenomen je izazvao javne debate o presjecanju privatne i javne sfere koje se nastavljaju i danas s pametnim telefonima i drugim prijenosnim uređajima.

Walkman u Hrvatskoj 

U kontekstu Hrvatske i bivše Jugoslavije, Walkman je stigao u vrijeme kad je zemlja već imala razvijenu elektroničku industriju vrijednu 1 milijardu dolara koja je zapošljavala oko 100.000 ljudi tijekom 1980-ih. Jugoslavija je proizvodila vlastite elektroničke uređaje kroz tvrtke poput EI Niš, koja je u vrhuncu zapošljavala 28.000 ljudi u preko 50 tvornica.

Kazete i kazetofoni postali su važan dio jugoslavenske glazbene kulture 1980-ih. Ovaj period je obilježio jugoslavenski novi val, koji je kulminirao 1981. godine s kultnim albumom "Paket Aranžman". Hrvatski i jugoslavenski glazbenici poput benda Psihomodo Po iz Zagreba i Dina Dvornika, "kralja hrvatskog funka", koristili su kazete za distribuciju svoje glazbe.

U kontekstu alternativne glazbene scene, kazete su bile ključne za razmjenu glazbe među ljubiteljima. Slično kao u Sovjetskom Savezu, u Jugoslaviji je postojala kultura kopiranja i dijeljenja glazbe na kazetama, što je omogućilo širenje i inozemne glazbe i lokalne scene.

Trenutno stanje proizvodnje

Sony i dalje proizvodi Walkman uređaje u 2024. i 2025. godini, ali u potpuno drugačijem obliku. Trenutni modeli su digitalni glazbeni reproduktori visoke rezolucije namijenjeni audiofilima. Najnoviji modeli uključuju:

- NW-A306 - kompaktni model s Android operacijskim sustavom, Wi-Fi povezivošću i 36 sati reprodukcije
- NW-ZX707 - viši model s 5-inčnim zaslonom i naprednim audio tehnologijama
- WM1AM2 i WM1ZM2 - premium modeli za zahtjevne korisnike

Svi moderni Walkman uređaji zadržavaju nostalgične elemente poput kazete kao zaslona čuvara i fizičkih kontrola. 

Sony Walkman je bio daleko više od pukog tehnološkog uređaja - bio je kulturna revolucija koja je redefinirala osobno iskustvo glazbe. U Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, kao i u ostatku svijeta, Walkman je omogućio mladima da stvore vlastite glazbene svjetove i privatne zvučne krajolike. Iako se tradicionalni kazetofoni više ne proizvode, naslijeđe Walkmana živi u modernim digitalnim reproduktorima i u kolektivnoj nostalgiji za doba kada je glazba bila opipljiva i dijeljiva putem fizičkih medija. "Walkman efekt" i danas oblikuje način na koji pristupamo prijenosnoj glazbi kroz pametne telefone, slušalice i streaming servise.