Stambena kriza, posebno kod mladih ljudi koji se žele osamostaliti, problem je koji pogađa cijelu Europsku uniju. Sukladno tome, europarlamentarci su se pokrenuli kako bi u dogledno vrijeme riješili ovaj problem.

"Cijene nekretnina su proteklih 10-ak godina rasle za otprilike 60 posto, najma gotovo 30, imali smo uz to i pojavu kratkoročnog najma. Kada pogledamo od 2018. do 2024. imamo povećanje kratkoročno najma za 93 posto. Stambena kriza se događa u cijeloj Europi od Danske do Grčke, Portugala, Španjolske i Hrvatske. Upravo zato po prvi puta ovo izvješće u EP-u daje konkretna rješenja građanima."

Rekla je europarlamentarka Nikolina Brnjac dodajući kako se riješenja mogu podijeliti u četiri glavne točke.

Smanjenje birokracije, aktiviranje praznih stanova i izgradnja novih za priuštivo stanovanje, borba protiv kratkoročnog najma i porezne olakšice uz borbu protiv špekulacija na tržištu nekretnina. Da je ova tema izrazito bitna i u Hrvatskoj smatra ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić.

"Pitanje mladosti i stanovanja i načina na koji se mladi ljudi oformljuju u ovom društvu je jedno od ključnih političkih i društvenih pitanja. Krenuo bi od toga da je Hrvatska zemlja u kojoj mladi najkasnije odlaze iz obiteljskog doma. U Hrvatskoj je to 31,3 godine. Naša istraživanja pokazuju da je to njihova glavna vrijednosna orijentacija upravo to da steknu samostalnost i neovisnost. Međutim, u trenutnom stanju nekretnina, cijena nekretnina, pitanja stanovanja to često nije moguće."

Stoga ne čude ni rezultati istraživanja koje je Institut proveo prošle godine među mladima između 16 i 29 godina, a koji pokazuju da...

"Oko 35 posto mladih uopće nema ideju kako bi riješilo svoje stambeno pitanje, smatraju da ga nikada neće riješiti na način na koji je to adekvatno za njih. Pokazuje se da način na koji oni misle doći do nekretnine je isključivo kroz pomoć roditelja."

Tako da, rezultati ovih politika moraju biti vidljivi relativno brzo. Hrvatska je već počela s procesom izgradnje stanova za priuštivi najam i kupnju, no te brojke za sada su simbolične. Jokić zaključuje kako je bitno da se pametno pristupi rješavanju ovog problema kako bi zadržavala određena ostavština koje hrvatsko stanovanje ima.

"To je da u našim kvartovima, ako govorimo o velikim gradovima, živimo u zgradama u kojima su ljudi miješani po svojim osobinama. U kojima sveučilišni profesor živi uz radnicu ili radnika. Ta činjenica, da smo svi u jednom miksu, ovo društvo čini boljim. Stoga, bilo kakvo rešenje bi trebalo biti takvo da omogućuje taj društveni miks. To je naša specifičnost i to je specifičnost koja Hrvatsku čini boljom zemljom i boljim društvom nego što su mnoga zapadna društva."