Hoće li digitalni euro postati alat za apsolutnu kontrolu potrošnje ili nužni korak u budućnost? Istražujemo što se događa kada država "programira" vaš novčanik.

Gotovina polako nestaje s blagajni, ali prava revolucija se tek sprema iza zatvorenih vrata centralnih banaka. CBDC (Central Bank Digital Currency) nije kriptovaluta poput Bitcoina – to je izravno digitalno potraživanje prema centralnoj banci, dizajnirano da zamijeni fizički novac koji držimo u rukama.

Gotovina: Posljednji bastion privatnosti

Kada plaćate novčanicom od 20 eura, transakcija je privatna. Nitko ne zna gdje ste je potrošili ni što ste kupili. Gotovina je anonimna, neovisan o internetu i funkcionira čak i u slučaju totalnog kolapsa sustava. Upravo je ta "neprimjetnost" ono što smeta regulatorima koji žele suzbiti sivu ekonomiju.

Digitalni euro: Zašto ga ECB želi?

Europska centralna banka (ECB) tvrdi da je digitalni euro nužan kako bi se osigurao monetarni suverenitet Europe pred dominacijom američkih kartičarskih kuća (Visa, Mastercard) i tehnoloških giganata. Cilj je stvoriti siguran, besplatan i svima dostupan digitalni sustav plaćanja. Kritičari upozoravaju da bi to mogao biti uvod u kineski model "socijalnog bodovanja".

Argumenti ZA

Brže transakcije, smanjenje troškova banaka, lakša borba protiv pranja novca i izravna distribucija pomoći građanima.

Argumenti PROTIV

Gubitak privatnosti, opasnost od hakiranja sustava, mogućnost blokade računa političkim neistomišljenicima.

Budućnost je hibridna?

Za sada, centralne banke uvjeravaju javnost da će gotovina i digitalni novac koegzistirati. No, povijest nas uči da tehnologija koja donosi veću efikasnost i kontrolu obično potiskuje onu koja nudi slobodu i anonimnost. Hoćemo li se za deset godina sjećati šuškanja novčanica kao relikvije prošlosti?

Najveća razlika CBDC-a je mogućnost "programiranja". Država bi teoretski mogla odrediti rok trajanja novca (kako bi potaknula potrošnju) ili ograničiti kupnju određenih proizvoda (poput goriva ili nezdrave hrane) u svrhu "općeg dobra".