Zaboravite naftu. Modernu geopolitiku danas kroje rijetki metali i poluvodiči, a Tajvanski tjesnac i rudnici Konga postali su najvažnije točke na globalnoj karti moći.

U 20. stoljeću, kontrola nad izvorima nafte značila je globalnu dominaciju. U 21. stoljeću, ta se moć preselila u sferu poluvodiča i rijetkih zemnih metala. Bez njih, nema pametnih telefona, nema električnih automobila, nema naprednog naoružanja, a ponajmanje nema umjetne inteligencije.

Tajvanski paradoks

Oko 90% najnaprednijih čipova na svijetu proizvodi samo jedna tvrtka – TSMC na Tajvanu. Ova nevjerojatna koncentracija tehnološke moći stvorila je ono što analitičari nazivaju „silicijski štit“. Tajvan je previše važan da bi dopustio bilo kakav poremećaj, ali je istovremeno i najoštrija točka sukoba između SAD-a i Kine.

Sve od tostera do borbenih zrakoplova F-35 ovisi o poluvodičima. Globalna nestašica čipova tijekom pandemije koštala je svjetsko gospodarstvo stotine milijardi dolara, pokazujući koliko je krhak naš opskrbni lanac.

Bitka za rudnike: Litij, kobalt i nikal

Dok se SAD i Kina bore za dizajn čipova, prava drama odvija se duboko pod zemljom. Kina trenutno kontrolira više od 60% prerade rijetkih zemnih metala.

Litij: Ključan za baterije električnih vozila. Borba za "litijski trokut" u Južnoj Americi (Čile, Argentina, Bolivija) u punom je jeku.

Kobalt: Većina svjetskih zaliha nalazi se u DR Kongu, često pod kineskim vlasništvom, što zapadne sile stavlja u podređen položaj.

Galij i germanij: Metali ključni za radare i optička vlakna nad kojima je Kina nedavno uvela restrikcije izvoza kao odgovor na američke sankcije.

Tehnološki nacionalizam

Era globalizacije u kojoj su resursi tekli slobodno je završena. Nastupa era tehnološkog nacionalizma, gdje države nastoje osigurati vlastite lance opskrbe unutar svojih granica. Ishod ove utrke odredit će tko će biti ekonomska supersila do 2050. godine.