Prva organizirana burza u Aziji počela je s radom u Indiji, točnije u Mumbaiju (tadašnjem Bombaju). Bombay Stock Exchange (BSE) službeno je osnovana 1875. godine i to na današnji dan 1. veljače, iako su se trgovci neformalno okupljali još od 1850-ih pod stablima banyana. Razlog osnivanja bio je rastući volumen trgovine pamukom i potreba za strukturiranim ulaganjem u željeznice i industriju. Ubrzo nakon toga, 1878. godine, osnovana je i Tokijska burza (TSE), čime je Japan započeo svoju brzu modernizaciju.

Današnja situacija: Centar financijske moći

Danas Azija više nije tek pratitelj zapadnih trendova, već predvodnik. Burze u Tokiju, Šangaju, Hong Kongu i Mumbaiju ubrajaju se među deset najvećih na svijetu prema tržišnoj kapitalizaciji. Kineska tržišta (Šangaj i Shenzhen) doživjela su eksplozivan rast u posljednja dva desetljeća, dok Hong Kong ostaju ključna "vrata" za međunarodni kapital prema kopnenoj Kini.

Situacija je trenutno obilježena visokom razinom digitalizacije i dominacijom tehnoloških tvrtki. Dok zapadna tržišta često karakterizira stabilnost, azijske burze su poznate po većoj volatilnosti, ali i nevjerojatnom potencijalu rasta, čineći ih nezaobilaznim faktorom za svakog globalnog investitora. Azija je danas dom nekima od najvrjednijih kompanija svijeta, od poluvodiča do e-trgovine.