Beef, 2. sezona, 2026.
Netflix
Kreator: Lee Sung Jin

Mr.VHS ocjena: POSUDITI ZBOG POKUŠAJA DISTANCIRANJA OD PRETHODNE SEZONE

Prva sezona "Beefa" (2023.) je bila dosta dobra, svježa i iritantna istovremeno. Dvoje neznanaca različitih klasa koji ulaze u Tom i Jerry konflikt bio je kreativna injekcija za često neuravnoteženu Netflixovu ponudu i do kraja sezone je konflikt bio dosljedno proveden. Ono što je osim glavnih uloga znalo iritirati je i nesuptilno proveden kod „ovo je azijatski uradak na američkom terenu“ što je bolno podsjetilo na otužnog geek dobitnika Oscara za najbolji film „Everything Everywhere All at once“ (2022.) čime su se Oscari srozali na razinu kad je „Chicago“ 2002. dobio istu nagradu i ozbiljno poljuljao vjeru svakom normalnom američkom filmašu da bi najbolji filmovi trebali ponekad dobiti i glavne nagrade. Jedina dobra strana je što glavnu bijelu negativku u spomenutom geek dobitniku Oscara igra Jamie Lee Curtis i koja je na istim nagradama napokon nagrađena Oscarom za sporednu ulogu. Za karijeru, sigurno ne za to izdanje. Da paradoks bude veći, najveći highlight Oscara ikad bio je moment kad je upravo južnokorejski „Parazit“ genijalnog Bong Joon Hoa 2020. povijesno osvojio spomenutu nagradu. Pričamo o suptilnosti koje nema niti u teško gledljivim „Sinnersima“ (2025.) gdje pak nije dovoljna edukacija o tome kako je glazba spašavala crnu rasu kroz vrijeme, već se i bijelci pretvore u vampire ne bi li bili što grozniji. Dakle s jedne strane imamo spomenute filmove/serije gdje se rasni problemi i sav politički disbalans rješavaju nesuptilno i agresivno, a tamo gdje se zna režirati kao npr. u slučaju Stevea McQueena u seriji „Small Axe“ bravurozno se priča o često sramotnoj poziciji crne rase kroz bijelu englesku povijest.

I sad dolazimo do Lee Sung Jina koji izlazi s drugom sezonom „Beefa“ i pomiče okvir serije u novi smjer, ne toliko inovativan jer slijeće na dobro poznati „White Lotus“ teren, ali čini se, spasonosan za cijeli serijal. Ipak je bolje nasloniti se na provjerenu kuhinju „White Lotusa“ nego da nam je druga sezona npr. donijela edukacijsku scenu kako je glazba spašavala žutu rasu kroz povijest… Radnja se seli na nove likove i u novi prostor, sada su bijelci „in charge“, u zemlji u kojoj se to svakodnevno i demonstrira. Kreće konflikt dva para različitih klasa i generacija koji ulaze u pakao međusobnih ucjena i nadmudrivanja predvođeni dobrim glumačkim izvedbama Oscara Isaaca, Carey Mulligan i Cailee Spaeny.

Zanimljiv je tretman Azijata u ovoj sezoni, Korejanci postaju imućna nadklasa koja prezire bijelce i ne skriva to previše. Poslastica je korejski casting: novu vlasnicu golf kluba glumi Youn Yuh-jung (Minari), a njenog muža legendarni miljenik Bong Joon Hoa: Song Kang-ho (Parazit&quot, Sjećanje na ubojstvo, Host).

Druga sezona nema tu oštricu nakupljenog bijesa koji eksplodira na van unutar klasnih razlika koje pronalazimo u prvoj sezoni i to joj je glavni hendikep, no kad se već serija morala nastaviti dalje, ovo je sigurno bolji put nego da smo dobili Toma i Jerrya 2... Jači casting druge sezone dodatno pomaže takvom manevru distanciranja sezona, šteta je da se s takvim glumcima nije uronilo dublje u tempiranu bombu odnosa likova, a manje u bježaniju po korejskim ulicama u finalu... Tu se "White Lotus", bez obzira što doslovno ponavlja formulu iz sezone u sezonu, ipak čini nešto spretniji.

Ima jedna stvar koju je Lee Sung Jin vrlo zanimljivo proveo i nije toliko česta u današnje doba, a to je tretman generacija unutar sezone. Očekivani bi bili hvalospjevi mlađoj generaciji naspram starije, umorne i korumpirane. Upravo suprotno, mlađi par, wannabe woke, wannabe ethical i sl. ispadaju nevjerojatno antipatični i sve njihove teorije o svijetu se sruše u sekundi kad dođe do frke gdje se pokazuju u pravom svjetlu kojeg krase sebičnost i hladnoća te postaju gori od starijih. Na drugoj strani stariji par pogubljen u otuđenju i razočaranjima kroz epizode dobiva na empatiji i zrelosti koliko god im gorak kraj bio.

Posuditi zbog pokušaja distanciranja od prve sezone i dok ne dođe nova sezona "White Lotusa".