KODEX.hr

KODEX.hr

Olimpijci nakon medalja: Ne zaboravlja ih samo Hrvatska, zaborav vlada i svijetom

Foto: Screenshot/Youtube

Teško je ne osjetiti tugu kada se prisjetimo brojnih olimpijskih heroja koji su svojim medaljama ispisali povijest, a danas su gotovo zaboravljeni. 

Njihova imena nekada su odjekivala u medijima, njihove fotografije krasile su naslovnice, a njihovi podvizi budili ponos često cijelog sportskog svijeta. A kad se pogleda danas, mnogi od njih žive u tišini, daleko od reflektora, bez priznanja koje za svoje uspjehe zaslužuju.
Znamo kako Olimpijske igre traju tek nekoliko tjedana, ali ono što sportaši ostave na borilištima trebalo bi trajati zauvijek. Umjesto toga, medalje, osobito iz manje popularnih sportova ili pak davnih vremena često padaju u zaborav, dok se sjećanje ponekad čuva samo na one iz globalno praćenih disciplina. To je nepravda – jer svaki znoj, svaka žrtva i svaka medalja jednako vrijede.

Žalost je tim veća jer iza tih uspjeha stoje ljudske priče: odricanja, ozljede, godine treninga i snovi koji su se ostvarili na najvećoj pozornici svijeta. Zaborav im oduzima ono najvažnije – priznanje da su svojim djelima ostavili trag.

Možda je vrijeme da se prisjetimo tih tihih velikana, da im vratimo dostojanstvo kroz muzeje, obrazovne programe i javne podsjetnike. Jer olimpijski plamen nije samo simbol natjecanja – on bi trebao biti i svjetionik sjećanja na sve one koji su ga nosili, a danas su nepravedno ostavljeni u sjeni. Nije naravno tako samo u Hrvatskoj, jer primjera zaborava imamo diljem svijeta.

Podsjetimo se na neke. Amerikanka Wilma Rudolph, trostruka zlatna olimpijka iz 1960., prva Afroamerikanka koja je postala globalna sportska ikona, danas se vrlo rijetko spominjana u javnosti, a nove generacije niti ne znaju za nju. Rumunjka Nadia Comaneci ušla je u povijest kao prva gimnastičarka s ocjenom 10.0 na Olimpijskim igrama 1976. Postala je  slavna dilejm planeta, ali danas često zanemarena u modernim sportskim analizama.

coma

Primjer zaborava je i Laszlo Papp iz Mađarske, trostruki olimpijski prvak u boksu, ali nakon karijere nije dobio zasluženu pažnju ni podršku. Tu je i dvostruki olimpijski pobjednik u maratonu Abebe Bikila iz Etiopije. Čovjek koji je osvajao medalje trčeći bos, ali njegovo nasljeđe u Etiopiji nije sustavno njegovano.

Prisjetimo se i kako je japanski gimnastičar Shun Fujimoto 1976. Zadivio svijet jer je nastupio s teškom ozljedom koljena i pomogao Japanu da osvoji zlato. Nakon Igara povukao se iz sporta i radio u privatnom sektoru, a danas ga se rijetko spominje. Gimnastičar, Rus Nikolai Andrianov svojio je je čak 15 olimpijskih medalja, ali je ostao u sjeni slavnog Alekseja Nemova i modernih gimnastičkih zvijezda. Nakon karijere radio je kao trener u Rusiji, a preminuo 2011. gotovo nepoznat široj javnosti. 

Spomenimo još i gimnastičarku Veru Časlavsku, koja je nastupala za Čehoslovačku pd 1960. do 1968. koja je sa sedam zlata bila jedna od najvećih gimnastičarki svih vremena. Nakon što je javno kritizirala sovjetsku okupaciju, bila je politički izolirana i živjela povučeno. Tek kasnije je ponovno dobila priznanje, ali je dugo bila zaboravljena u međunarodnoj javnosti.

Kako otvoriti vrata svim tim i drugim svjetskim sportskim velikanima da izađu iz tame zaborava? I zašto im se to događa? Poznati olimpijci su u nemilosti iz više razloga. Tu je medijska selektivnost u kojoj globalni mediji prate nogomet, atletiku, plivanje ili gimnastiku, dok manje discipline ostaju na margini. Olimpijske igre traju dva tjedna i odvijaju se svake četiri godine. Dovoljno da se zaborave oni koji su sjajili medaljama. Nedostaje sustavna promocija zajednice, a medije se prirodno okreću najnovijim događanjima.

Kako bi se moglo pomoći? Gradovi i općine mogu imenovati ulice, sportske dvorane ili organizirati godišnje manifestacije u čast svojih olimpijaca. Olimpijske priče trebalo bi uključiti u školske kurikulume, posebno kada je riječ o lokalnim herojima sporta. Valjalo bi koristiti društvene mreže i dokumentarne filmove za podsjećanje na zaboravljene sportaše. Mogle bi se stvoriti i online baze podataka s pričama, fotografijama i snimkama svih osvajača medalja. Nacionalni savezi mogli bi organizirati dane posvećene olimpijskim medaljama, gdje bi se slavili i oni manje poznati.

Vjerujemo kako bi realizacija barem nekih od ovih ideja dala pozitivne rezultate kako bi se ponajbolji sportaši, olimpijci, polako oteli zaboravu.

*Serijal je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz programa poticanja novinarske izvrsnosti.

Ako imate priču javite se na urednik@kodex.hr.