Osamdeset godina prošlo je od osuđujuće presude zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu, a deset godina od njezina poništenja. O tome će se raspravljati na međunarodnom skupu u organizaciji Pravnog fakulteta Hrvatskoga katoličkog sveučilišta i Zagrebačke nadbiskupije, a o pozadini ovih procesa u intervjuu Media servisa razgovarali smo s dekanom Pravnog fakulteta HKS-a, Kristianom Turkaljem, novinarkom i publicistkinjom Višnjom Starešinom te predstavnikom Zagrebačke nadbiskupije, preč. Tomislavom Hačkom.

Polemike oko presude blaženom Alojziju Stepincu vode se i danas, 80 godina kasnije, a sada će se o tome raspravljati u akademskom okruženju 11. studenog. Dekan Pravnog fakulteta HKS-a, Kristian Turkalj objašnjava - o revizijskom postupku nije se dovoljno govorilo o znanosti, a sada će se propitkivati nedostaci postupka iz 1946.

"Mi ćemo na ovoj konferenciji upravo pokušati ukazati kako je blaženom kardinalu bilo uskraćeno da pripremi obranu, da su mu odbijeni svjedoci, da ima pravo na žalbu, i sve ostale aspekte koji su bili sporni i kojima su povrijeđena temeljna načela kaznenog materijalnog procesnog prava zbog kojih je taj postupak i ta presuda ustvari nezakonita."

Alojzije Stepinac osuđen je zbog suradnje s ustaškim režimom što Crkva nikada nije priznala. Papa Ivan Pavao ll. proglasio ga je blaženim 1998. godine, u Mariji Bistrici. Prečasni Tomislav Hačko objašnjava - Stepinac je bio na optuženičkog klupi prije 80 godina, ali i danas "puno puta biva na sjedalu optuženika". Stoga ovaj skup vidi kao potrebu.

"Da možemo još jednom zapravo na objektivan način, evo i pravni, jer pravo kao tako ne poznaje, kao i matematika, mogli bismo reći nikakve emocije. Dakle, potpuno objektivne znanosti, tako da nam je evo cilj objektivno osvijetliti istinu o blaženom Alojziju Stepincu, ali i naravno istinu oko blaženom Alojziju Stepincu."

Na konferenciji će sudjelovati i novinarka i publicistkinja Višnja Starešina koja je režirala i dokumentarni film "Stepinac: kardinal i njegova savjest" čiji isječak će biti prikazan. Ističe da je proces kardinalu Stepincu, ali i progon Katoličke Crkve treba promatrati u kontekstu tadašnjeg vremena - početka Hladnog rata.

"Dakle, progon Katoličke crkve u Hrvatskoj zapravo je prethodnica progona Katoličke crkve u drugim državama, u drugim državama istočnog bloka. U tom smislu, nakon Stepinca slijedili su procesi protiv mađarskog kardinala Mindszentyja, češkog Berana, poljskog Wyszyńskog."

Takav sudski proces se danas, smatra dekan Turkalj, ne bi mogao dogoditi jer je zaštita prava pojedinca na drugoj razini.

"Mislim da smo prošli jedan dug put od nečega što je bilo dirigirano iz partijskih krugova, dakle potpunog nedostatka nezavisnosti pravosuđa, nedostatka bilo kojih standarda za jedan pošteni nepristani sud do danas kada mi imamo jednu drugačiju Hrvatsku. Ja mislim da to je isto jedna važna poruka koju ćemo imati na ovom skupu i da vidimo da živimo u jednoj boljoj boljem društvu."

Ipak, kada su u pitanju podjele u društvu, Starešina smatra da je napredak u tome što svatko može pričati svoje, ali ističe da su snažno prisutni narativi koje je stvorila komunistička partija Jugoslavije.

"Kako danas možete braniti komunističku presudu i komunizam kao sustav? Kako možete braniti totalitarni sustav sa svim elementima totalitarnosti kao nešto što je bilo lijepo ili u Jugoslaviji malo ljepše nego u Sovjetskom Savezu. Iz toga proizlaze proizlaze sukobi."

Na koncu, prečasni Hačko objašnjava što možemo naučiti iz slučaja kardinala Alojzije Stepinca i njegova povijesna puta.

"Blaženi Alojzija Stepinac može ostati zaista kao primjer i poticaj da se isplati ostati, vjeran i mora se ostati vjeran istini pisano velikim slovom u prvom redu, dakle samome gospodinu, i s druge strane istini kao takvoj kao nekom općem društvenom načelu jer samo ako zapravo stoji čovjek iza istine velike i ove istine male, čovjek zapravo onda dolazi do života kakvog si i priželjkuje, a to je ono u miru, radosti i u blagostanju. Ako nema istine, jednostavno ovo sve ovo drugo i propada."