Osim starijih sugrađana, koji nisu toliko informatički pismeni i ne prate razvoj tehnologije, financijskim prijevarama putem interneta izloženi su danas i mladi. Upravo zbog toga, Sveučilište u Zagrebu pokušava doskočiti tom problemu organizacijom tematskih događanja namijenjene studentima, a koja je posvećena digitalnoj i kibernetičkoj sigurnosti te sve većoj rasprostranjenosti financijskih prijevara. Riječ je o UNIZG IT MeetUpa - događaju koji se održao u Zagrebu šestu godinu zaredom.

Prorektor za poslovanje i digitalizaciju Sveučilišta u Zagrebu Tomislav Bolanča istaknuo je kako je Sveučilište svoju digitalnu transformaciju započelo još 70.-tih godina prošlog stoljeća te da kontinuirano radi na razvoju i primjeni novih tehnologija. ‘To poručuje, donosi nove prilike za jačanje sigurnosti u kibernetičkom prostoru za studente, ali i sastavnice Sveučilišta.

“Sveučilište obuhvaća oko 70.000 studenata i 8.500 zaposlenih, od čega je 5.500 nastavnog osoblja, te upravlja značajnim sredstvima iz državnog proračuna i europskih fondova. U posljednjih mjesec dana primili smo oko 40 milijuna eura za ulaganje u digitalizaciju i suradnje s gospodarstvom.‘‘

Predstojnik Sektora za posredničke sustave i informacijsku sigurnost Sveučilišnog računskog centra Mijo Đerek otkrio je na koji način Srce provodi mjere sigurnosti.

‘‘Od mjera koje provodimo, a koje su bitne za kibernetičku sigurnost, istaknuo bih samo neke. Već sam spomenuo redundanciju. Jako se trudimo nazirati sve što se događa u našoj infrastrukturi. Redovito pokušavamo detektirati imamo li ranjivosti zato koristimo alat Nesus. Radimo redoviti back up, logove, što je vrlo bitno logove pohranjujemo na jedno središnje mjesto koje je izolirano od ostatka okoline te sve mjere u stvari služe tome da naše usluge i naša infrastruktura budu što otpornije‘‘.

Na UNIZG IT MeetUpu su ove godine, kroz razgovore sa stručnjacima, predstavljeni primjeri dobrih praksi, a rasprave su obradile širok raspon tema povezanih s ciljevima digitalne transformacije Sveučilišta i njegovih sastavnica. Direktorica jedne banke Jana Novina Cukrov predstavila je najčešće oblike financijskih prijevara:

‘‘Oko 53 posto ljudi je bilo u nekom trenutku meta prijevare. Osim što prijevare ima jako puno, postaju sve sofisticiranije i jako ih je teško u stvari prepoznati. Imamo uvjerljive kopije web stranica, nekakve lažne poruke, mailove. Sve češće se koriste napredne tehnologije. Prevaranti se danas predstavljaju kao prijatelji, obitelj, neki autoriteti tipa doktori, policija pa onda ustanove, banka, pošta sve da bi u toj svojoj priči bili što uvjerljiviji. I ono što rade većinom iziskuju neku hitnu reakciju i brzinu‘‘.

​Stoga, važno je zaštiti i ne dijeliti osobne i financijske podatke, kada kupujemo online - raditi to na provjeren način, ne nasjedati na hitnoću i reagirati impulzivno, te svaku sumnjivu radnju prijaviti banci ili policiji, zaključuju stručnjaci.