Hrvatsko pravosuđe posljednjih je godina postiglo određeni napredak u smanjenju broja neriješenih predmeta, no duljina trajanja postupaka i dalje je među najvećima u Europskoj uniji, a javna percepcija neovisnosti sudstva ostaje niska.

Hrvatska godišnje bilježi između 1,25 i 1,3 milijuna novih sudskih predmeta, što za zemlju od oko 3,9 milijuna stanovnika predstavlja izuzetno velik obujam rada za sudski sustav.

Smanjenje zaostataka

Na kraju 2025. godine broj neriješenih predmeta na sudovima iznosio je 435.000, što predstavlja smanjenje od 3 posto u odnosu na kraj 2024. godine, kada ih je bilo 445.000. Prema godišnjem izvješću Vrhovnog suda, ukupan broj predmeta u radu tijekom 2025. smanjen je sa 1.761.857 na 1.555.666, odnosno za 11,7 posto, dok je broj neriješenih predmeta pao s 445.978 na 400.023, što je smanjenje od 10,3 posto.
Svi sudovi tijekom 2025. riješili su više predmeta nego što su zaprimili, čime je omjer rješavanja (clearance rate) ostao iznad 100 posto, iako je sa 101,98 posto u 2024. pao na 100,69 posto u 2025.

Trajanje postupaka i dalje problem

Unatoč napretku u smanjenju zaostataka, prosječno trajanje sudskih postupaka i dalje je među najduljima u Europskoj uniji. Prema izvješću Europske komisije o vladavini prava za 2026. godinu, prosječno trajanje parničnih postupaka na trgovačkim sudovima u 2025. iznosilo je 1.182 dana, dok je na građanskim sudovima iznosilo 776 dana.

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije navodi da je prosječno trajanje svih sudskih postupaka danas 126 dana, a da je kod parničnih i trgovačkih predmeta prosjek smanjen sa 655 dana u 2020. na 480 dana. Ipak, Europska komisija u svom izvješću ističe da je trajanje postupaka i dalje ozbiljan problem te preporučuje Hrvatskoj nastavak reformi.

Javno povjerenje nisko

Uz objektivne pokazatelje učinkovitosti, važan je i subjektivni dojam građana. Prema izvješću Europske komisije, samo 27 posto opće populacije u Hrvatskoj i 28 posto tvrtki percipira razinu neovisnosti sudova i sudaca kao prilično ili vrlo dobru u 2026. godini.
Iako se ta brojka u odnosu na 2022. godinu (20 posto) značajno povećala, i dalje je među najnižima u Europskoj uniji, što ukazuje na duboko ukorijenjeno nepovjerenje u institucije.

Ministarstvo pravosuđa ističe da se kontinuirano radi na poboljšanju učinkovitosti, što se vidi i iz pada ukupnog broja neriješenih predmeta. Među poduzetim mjerama su reforma sustava ulaska u pravosudnu dužnost, digitalizacija prekršajnih postupaka kroz e-Komunikaciju te redefiniranje uloge sudaca evidentičara.

Europska komisija u svom izvješću za 2026. godinu prepoznala je napredak Hrvatske, koja je dobila svega četiri preporuke, koliko i Njemačka, Austrija i Finska. Ipak, ključni izazov ostaje trajanje postupaka, posebno u trgovačkim i građanskim parnicama, gdje je Hrvatska i dalje među najsporijim zemljama u EU.

Hrvatsko pravosuđe je u posljednjih nekoliko godina postiglo mjerljiv napredak u smanjenju broja neriješenih predmeta i skraćivanju nekih vrsta postupaka, no sustav i dalje opterećuje velik broj predmeta, dugotrajne parnice i nisko povjerenje građana. Budući napredak ovisit će o nastavku reformi, digitalizaciji i jačanju kapaciteta sudova, ali i o obnovi povjerenja javnosti u neovisnost i učinkovitost pravosuđa.