Komarci su ljeti jedna od najvećih smetnji, ali i dio prirodnog ekosustava. Iako ih većina ljudi doživljava samo kao napast, oni imaju svoju ulogu u hranidbenom lancu i oprašivanju, dok problem nastaje kada se razmnože u velikom broju, najčešće zbog stajaće vode i toplog vremena.

Jesu li komarci korisni?

Komarci nisu korisni za čovjeka u svakodnevnom smislu, ali jesu važni u prirodi. Njihove ličinke hrane se mikroskopskim organizmima, a same su hrana ribama, vretencima, pticama, šišmišima i drugim životinjama. Mužjaci se hrane nektarom, pa sudjeluju i u oprašivanju biljaka.
Drugim riječima, komarci nisu “suvišni”, nego dio lanca hrane. Problem nastaje zato što neke vrste komaraca prenose bolesti i što se u naseljenim područjima brzo množe kad imaju dovoljno vode za razmnožavanje.

Zašto nas pikaju?

Pikaju samo ženke komaraca, jer im je krv potrebna za razvoj jaja. Mužjaci ne sišu krv, nego se hrane nektarom i biljnim sokovima. Komarce privlače toplina tijela, ugljični dioksid koji izdišemo, znoj i pojedine kemijske tvari na koži, zbog čega neke ljude napadaju češće od drugih. To znači da nije stvar samo u “sreći” ili “pehu”, nego u kombinaciji tjelesne topline, mirisa i okoliša. Komarci su posebno aktivni u sumrak i noću, a najviše ih ima ondje gdje postoji stajaća voda.

Kako se zaštititi

Najbolja zaštita počinje prije uboda, a ne nakon njega. Stručne preporuke uključuju nošenje odjeće dugih rukava i nogavica, postavljanje mrežica na prozore i vrata te korištenje repelenata na izloženim dijelovima kože. Važno je i smanjiti mjesta na kojima se komarci razmnožavaju. To znači redovito prazniti tanjuriće ispod lončanica, uklanjati kante, gume i druge posude u kojima se skuplja voda, zatvarati spremnike za vodu i održavati oluke, slivnike i bazene. U prirodi i na otvorenom korisne su i impregniranе mrežice, dok u kući pomažu aparatići i zaštitne mreže.

Što mogu gradovi

Gradovi imaju najveći učinak kada su mjere sustavne i provedene na vrijeme. Najvažnije je suzbijanje ličinki u stajaćim vodama, jer je to učinkovitije od kasnijeg uništavanja odraslih komaraca. Adulticidni tretmani, odnosno zaprašivanja odraslih jedinki, mogu biti korisni, ali su skuplji i kratkoročniji ako se ne uklone mjesta razmnožavanja. Za hrvatske gradove to znači redovito čišćenje i održavanje slivnika, kanala, zelenih površina, zapuštenih parcela i obalnih zona, ali i pravodobno praćenje brojnosti komaraca.

Grad Zagreb, primjerice, vodi posebne mjere dezinsekcije i sustav prijave pojave komaraca. U praksi, najbolji rezultati dolaze kada gradovi, komunalne službe i građani djeluju zajedno.

Problem u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je problem komaraca posebno izražen u toplijem dijelu godine, osobito uz rijeke, močvarna područja i gradske zone s mnogo stajaće vode. Zato se u domaćim preporukama stalno naglašava kombinacija osobne zaštite i komunalnih mjera. Bez uklanjanja vode i redovitog nadzora, svako zaprašivanje daje samo privremeni učinak.