Vijest o međuučeničkom napadu i ozljedama odjeknula je u svim hrvatskim medijima. Mnogi su mediji posegnuli za senzacionalizmom objavljujući neprovjerene informacije te podatke koji nisu nužno od javnoga interesa, o čemu smo razgovarali s predsjednikom Hrvatskog novinarskog društva. Klinička psihologinja i psihoterapeutkinja Gordana Buljan Flander otkrila nam je kako bi roditelji u ovako teškim situacijama trebali pristupiti djeci.

U trenucima teških događaja, roditelji moraju shvatiti da su razne reakcije moguće i normalne, istaknula je Buljan Flander

"Dijete može drhtati, ne htjeti ići spavati, može se dogoditi da dođe do promjena u snu, apetitu, može se dogoditi da u ponedjeljak više ne želi u školu. Sve te reakcije su normalne. To su, ono što kažemo, normalne reakcije na nenormalnu situaciju."

Roditeljima zato savjetuje da ne ispituju djecu o onome što se dogodilo, kao i da ne konzumiraju vijesti u kojima se stalno ponavlja što se dogodilo.

"Važno je isto tako da znamo da mi možemo pokazati pred djetetom da smo i mi zabrinuti, da smo i mi potreseni, ali naša poruka treba biti - ‘okej, ja sam isto zabrinut, ali ja znam kako se s time nositi. Tako da se ne dogodi da dijete ima potrebu štiti nas."

Zaključila je Buljan Flander u razgovoru za Media servis:

"Ono što bih također preporučila roditeljima, ako vide neke smetnje koje sam navela, da traju duže od deset, petnaest ili dvadeset dana, onda nije loše potražiti stručnu pomoć."

Znaju li se načela rada, o tome je događaju izvijestiti lako. Problem nastaje kada se načela novinarske struke iz raznih razloga krše, primjer čega je izvještavanje dijela hrvatskih medija o napadu u jednoj zagrebačkoj srednjoj školi u kojoj su dvije osobe ozlijeđene, ali van životne opasnosti. Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko poručio je kako su objavili apel svim novinarima da se pridržavaju profesionalnih standarda.

"Mi apeliramo da, kada izvještavaju o ovakvim događajima, suzdržavaju se od objave neprovjerenih informacija, spekulacija, motivima napada ili plasmana detalja preko kojih se može, na neki način, izravno ili neizravno, otkriti identitet svih uključenih maloljetnika, ali i članova njihovih obitelji. Stoga je od presudne važnosti da se ne objavljuju informacije koje mogu, a to uvijek ističemo u ovakvim stvarima, dodatno traumatizirati žrtve."

Upozorio je Zovko i na još jednu pošast u nekim hrvatskim medijima.

"Našim kolegicama i kolegama, da preko naslova i obrade informacija se izbjegava senzacionalizam, detalje kaznenog djela i širenje moralne panike. Uvijek preporučamo da se umjesto poluinformacija treba oslanjati na službena izvješća policije i drugih nadležnih službi."

Vijesti poput ovog događaja, rekao nam je Zovko, ne bi trebale zauzimati udarna mjesta u vijestima. Podsjeća također na poštivanje Kodeksa časti hrvatskih novinara.

"Jer vidimo, nažalost, da uvijek u ovakvim stvarima postoje oni koji se ne drže ovih osnovnih novinarskih načela, koji jure za klikovima, koji jure za senzacionalizmom. Ja bih kao građanin ove zemlje svima koji to rade, poslao poruku - kako biste se osjećali da je riječ o nekome članu ili članici njihove obitelji i da to netko drugi radi."