Nekretnine koje gutaju cijele plaće, kriza u autoindustriji i val poskupljenja izbrisali su nekadašnju razliku u standardu. Po prvi put nakon ulaska u EU, bilježimo povijesni preokret: statistika pokazuje da se u Hrvatsku vraća znatno više ljudi nego što je napušta, a povratnici otkrivaju što stoji iza te odluke.

Dok je proteklo desetljeće obilježilo masovno iseljavanje i punjenje autobusa prema Münchenu, Frankfurtu ili Dublinu, aktualni podaci za 2025. i 2026. godinu donose nezapamćen preokret na demografskoj karti Hrvatske. Odlazak na Zapad više nije automatski izbor, a "obećane zemlje" polako gube svoj sjaj pod pritiskom globalne inflacije, stambene krize i promjena na tržištu rada.

Prema službenim podacima Saveznog statističkog ureda u Wiesbadenu, samo tijekom prošle godine Njemačku je napustilo preko 20.000 hrvatskih državljana, što je za čak 11.000 više od broja onih koji su se u nju doselili. Ovaj trend, koji je započeo još 2023., sada se dodatno produbio, potvrđujući da Njemačka više nije jednosmjerna ulica za hrvatske radnike.

Njemačka: Kriza na 'baušteli' i u autoindustriji

Glavni okidač za masovan povratak iz Njemačke jesu lošije gospodarske prilike u toj zemlji. Dugogodišnja kriza u njemačkoj autoindustriji te ozbiljna stagnacija u građevinskom sektoru ukinule su sigurnost radnih mjesta na koju su Hrvati navikli.

"U dijelu građevine i na bauštelama osjeća se velika kriza. Ljudi koji su ostali bez posla ili im se smanjio fond sati jednostavno se vraćaju kući. Novac ovdje više nije nikakav motiv jer kad poplaćate astronomske troškove života, ne ostaje vam gotovo ništa", svjedoče naši radnici iz Münchena. Njemačka bilježi općeniti pad useljavanja, a strože migracijske politike i opća ekonomska neizvjesnost tjeraju obitelji natrag prema domovini.

Irska: Plaće od 4.000 eura, ali stanarina 'da ti pamet stane'

Sličan, ali stambeno još dramatičniji scenarij događa se u Irskoj, u kojoj danas živi oko 17 tisuća Hrvata. Iako su primanja u Irskoj i dalje visoka – prosječne plaće kreću se oko 4.000 eura mjesečno, a porez na osnovne prehrambene namirnice ne postoji – stambeni sustav doživio je kolaps.

Cijena najma stana od 60-ak kvadrata u Dublinu penje se na nevjerojatnih 4.000 do 5.000 eura mjesečno, zbog čega je samostalan život postao luksuz.

"Svi znaju da više ne možeš sam unajmiti kuću ili stan. Uglavnom se iznajmljuju pojedinačne sobe, pa odrasli ljudi s dobrim poslovima moraju živjeti u kućama s pet ili šest neznanaca", pričaju hrvatski iseljenici. Uz to, troškovi vrtića u Irskoj dosežu i do 800 eura po djetetu, zbog čega su mnoge majke prisiljene ostati kod kuće jer im je rad ekonomski neisplativ.

Austrija i Švedska: Stabilnije, ali pod udarom inflacije

Austrija je zbog geografske blizine i uređenijeg sustava dugo slovila kao stabilnija alternativa Njemačkoj, no i tamo su troškovi režija, energenata i najma u posljednje dvije godine pojeli razliku u zaradi. Slično je i u Švedskoj, koja se prema najnovijim analizama platforme DataPulse suočava s općenito velikim odljevom stanovništva i visokim troškovima integracije i života u skandinavskom sustavu.

Tko se vraća i što ih privlači natrag?

Prema podacima Ministarstva demografije i useljavanja, struktura povratnika se promijenila. To više nisu samo umirovljenici, već uglavnom mlade obitelji s maloljetnom djecom.

Kao glavne razloge za povratak u Hrvatsku ističu:

Opću sigurnost i mirniji način života.

Želju da djeca odrastaju u domovini, blizu baka i djedova.

Ekonomske prilike u RH, gdje su plaće u deficitarnim zanimanjima (poput građevine, zanata i IT sektora) znatno porasle i približile se neto iznosima koji se, nakon plaćanja skupih stanarina, mogu uštedjeti u inozemstvu.

Veliku ulogu igraju i državne potpore. Kroz program "Biram Hrvatsku", povratnici koji odluče pokrenuti vlastiti biznis u domovini mogu ostvariti poticaje i do 27.000 eura (20.000 eura za samozapošljavanje te dodatnih 7.000 eura za povratak). Tijekom prošle godine zabilježen je rekordan broj odobrenih zahtjeva, a uvjerljivo najveći broj prijava stigao je upravo od obitelji koje su spakirale kofere i napustile Njemačku.

Statistika Eurostata i domaćih ureda jasno pokazuje: neto migracijski gubitak Hrvatske smanjen je za oko 80 posto u odnosu na kritičnu 2017. godinu. Čini se da je val iseljavanja konačno dotaknuo dno, a Hrvatska polako, ali sigurno, ponovno postaje mjesto u kojem njezini građani vide svoju budućnost.