Francuski predsjednik Emmanuel Macron obećao je da će spriječiti ponavljanje nereda i pljački kakve su se dogodile prošlog vikenda, a prosvjednici najavljuju da će se u subotu u Parizu odviti veliki marš. S prosvjedima se bori i talijanska vlada koja je najavila da će poslati 500 vojnika u Milano nakon ranijih nereda i sukoba prosvjednika s policijom. Iako se prosvjedi u tim, ali i drugim europskim državama događaju u otprilike isto vrijeme, sociolog Ivan Perkov je u razgovoru za Media servis istaknuo da se situacija u svakoj zemlji mora promatrati zasebno.

"Naravno, imajući u vidu da prosvjed u jednoj zemlji može naprosto motivirati i poticati nezadovoljne ljude u drugoj zemlji da se i sami na tako nešto odvaže. Ali, uzroci su vrlo složeni, slojeviti i u svakoj zemlji specifični."

Dok su u nekim zemljama prosvjedi ostali mirni, u drugima su se pretvorili u nerede.

"Prosvjedi, jednom kad se dogode, dobivaju neki svoj, vlastiti i novi život. Na kraju ne moraju uopće imati veze s onim razlozima zbog kojih su nastali. U Francuskoj su to bili zahtjevi za boljim obrazovanjem. Međutim, kasnije su se prosvjedi pretvorili u jednu antisistemsku, vrlo nasilnu situaciju koja je vrlo loša za francusko društvo."

U Srbiji, gdje prosvjedi traju godinama, prosvjednici će na parlamentarnim izborima ove nedjelje imati priliku doći na vlast. Međutim, Perkov upozorava:

"Treba biti svjestan da se među onima koji su nezadovoljni nalaze razne grupe, skupine ljudi. Nije to jedna homogena skupina i primijetili smo već da oni, koji sada nude i traže promjene koje bi bile dobre za Srbiju, ipak preuzimaju dio nacionalističkog i radikalnog narativa koji je očito u Srbiji u stanovništvu nužan da bi se polučio bilo kakav uspjeh."

Perkov se osvrnuo i na situaciju u Hrvatskoj. Iako određeno nezadovoljstvo postoji, naveo je da ono dosad nije u tolikoj mjeri izraženo da ga neka društvena skupina iskoristi.

"Nisam siguran i u kojem smjeru bi to trebalo ići, odnosno bi li bilo dobro zazivati takve situacije. Dakle, moramo biti svjesni - pogotovo kad vidimo što se događa u našem susjedstvu, Europi i šire - da prosvjedi mogu biti jako opasni po društvo i po sigurnost građana. Tako da se nezadovoljstvo može artikulirati na mirnije načine, a najbolje je demokratskim putem i kažnjavanjem loših politika na izborima."