Nakon desetljeća relativnog mira, svijet se suočava s najozbiljnijim vojnim krizama od kraja Hladnog rata. Što pokreće nove ratove i zašto diplomacija gubi bitku?

Nalazimo se u trenutku kojeg povjesničari nazivaju "polikrizom". Sukobi koji danas bijesne nisu izolirani incidenti, već simptomi urušavanja globalnog poretka kakvog smo poznavali od 1945. godine.

Urušavanje Pax Americane

Glavni uzrok nestabilnosti je prijelaz s unipolarnog svijeta (dominacije jedne sile) na multipolarni svijet. Regionalne sile poput Irana, Turske i Rusije sve su spremnije koristiti vojnu silu kako bi ostvarile svoje ciljeve, testirajući granice onoga što međunarodna zajednica može ili želi tolerirati.

Tehnološka revolucija

Ratovi dronova i AI sustava drastično su smanjili cijenu ratovanja, omogućujući manjim akterima da nanesu ogromnu štetu velikim silama.

Resursni ratovi

Borba za vodu, rijetke metale i plodnu zemlju, potaknuta klimatskim promjenama, postaje primarni okidač za lokalne sukobe.

Diplomacija u sjeni oružja

Ujedinjeni narodi i druge međunarodne institucije danas se čine nemoćnima. Kada stalne članice Vijeća sigurnosti izravno ili neizravno sudjeluju u sukobima, mehanizmi za sprječavanje ratova prestaju funkcionirati. Rezultat je "normalizacija" rata kao legitimnog alata politike.

Hrvatska i regija

Iako smo dio NATO-a i EU, nestabilnost na globalnoj razini uvijek se osjeća i na Balkanu. Geopolitička preslagivanja potiču stare tenzije, čineći stabilnost regije ovisnom o široj europskoj sigurnosnoj arhitekturi koja je trenutačno na velikom ispitu.

Svijet nije bio ovoliko opasan desetljećima. Međutim, povijest nas uči da ratovi obično završavaju tek kada cijena sukoba postane nepodnošljiva za sve strane. Naš izazov u 21. stoljeću bit će pronaći nove načine suživota u svijetu u kojem oružje postaje sve preciznije, a razum sve rjeđi.