Obaramo europske rekorde, ali ne možemo se sa svima pohvaliti. Prvi smo u Europi po broju odraslih osoba s debljinom u populaciji, a posebno zabrinjava podatak da više od trećine osmogodišnjaka u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu. 

Obilježili smo Svjetski dan zdravlja, a svježi podaci govore da je u Hrvatskoj broj onih koji žive s debljinom premašio milijun, dok su se stope debljine u djece i adolescenata udvostručile u posljednjih desetak godina. Nutricionist Sebastijan Orlić za Media servis ističe:

"A ovo za djecu je stvarno poražavajuće i ono što je najnevjerojatnije da većina te djece živi na otocima i u Dalmaciji, odnosno Primorskoj Hrvatskoj što se ne bi smjelo desiti što zapravo sve skupa možemos staviti dijagnozu da smo se kao civilizacija ili kao društvo jako loše prilagodili modernom životnom stilu. Dakle, moderna prehrana, ultra procesuirana, puno pekara, puno gotovih obroka, puno snackova usput i nekretanje zapravo je počelo uzimati svoj danak i to vidimo na brojkama svakoga dana."

Navikli smo unositi puno ugljikohidrata, suhomesnatih proizvoda i obroka koji nisu nutritivno balansirani, ali ono čega nam sigurno nedostaje - jesu proteini. Istraživanja i smjernice su pomakle unos preporučene količine proteina s 0,8 grama po kilogramu tjelesne mase za gotovo duplo, objašnjava Orlić.

"Kako je moguće da isto ljudsko tijelo treba odjednom duplo više proteina nego naš roditelj, a sigurno baka ili djed? Pa jednostavno, baka i djed su bili u polju, koristili mišićnu masu cijeli dan, a mi ju ne koristimo. I mi pomoću visokog unosa proteina zapravo usporavamo gubitak mišićne mase, nećemo ga moći izbjeći ako ne treniramo i držimo našu sitost visokom."

Jedan od trendova danas je i hrana bez šećera - no postavlja se pitanje je li zdravija. Orlić smatra da je.

"Je. I ako mi je usporedba zero sugar ili normalan, normalan pod navodnike, zašećeren napitak, zero sugar je manje zlo. Ali ne želim fokusirati svoju prehranu na proteinski puding, keks, kolač ili napitak, nego želim fokusirati svoju prehranu na meso, ribu, jaja, malomasne sireve, veganske opcije tofu, tempeh, seitan. I eventualno jedan obrok koji nisam mogao ili mogla konzumirati u nekakvom preporučenom obliku uzeti nekakavu manje lošu opciju koja je na tržištu."

Zdrav odnos prema hrani i nove navike mogu se izgraditi uz dobru motivaciju, a Orlić vjeruje da prvo moramo promijeniti:

"Crno-bijeli mindset. Zašto razmišljamo crno-bijelo? Kad proučiš cijelu literaturu, odgovor stane u tri riječi: zato jer je lakše. A danas živimo u svijetu gdje je sve sivo. Gdje je sve - količina čini otrov, doza razlikuje otrov od lijeka i slično i to vrijedi i za prehranu i ljudima je to jako teško prihvatiti."A teško je prihvatiti i da za razvijanje novih navika nema brzih rješenja.

"Ono što se kaže, u Hrvatskoj su dijete nacionalni sport i iako, svaki put nakon dijete na duge staze, ako smo objektivni prema sebi, imat ćemo više kila nego li kad smo krenuli na dijetu, mi ćemo opet idućeg 1.1., iduća tri mjeseca prije mora krenuti na novu dijetu jer jednostavno nas nisu educirali educirali da je to kontraproduktivan način za izgubiti masnu masu. Kad se vratimo na staro, a vratit ćemo se prije ili kasnije, mi ćemo bit samo još jedan jeftiniji stroj za održavanje. U prijevodu, trebat će nam manje hrane da se jednako udebljamo."

Kako da se onda motiviramo promijeniti način na koji živimo?

"Jednostavno, ali nije lagano. Zašto nije lagano? Jer zahtjeva izgradnju nove navike. Nećemo riješiti u dva tjedna, nećemo možda ni u dva mjeseca, možda hoćemo. Koliko god je to ljudima teško prihvatiti - jednostavno je, ali nije lagano i nije kratkoročno."

Nutricionista Orlića pitali smo moramo li se odreći sve hrane koja nije nutritivno bogata i što učiniti ako jedan dan, pa čak i tjedan, posustanemo.

"Doza čini otrov i da treba imati balans, a balans znači da oko 80 posto hrane bi trebalo biti nutritivno bogato. 20-ak posto kalorija može dolaziti iz takozvane zabavne hrane, ne postoji hrana koja je smeće niti nekoga varamo niti trebamo varati, nego trebamo tražiti balans."

A na balansu je važno raditi i s najmađima. Djeca koja su pretila u mladoj dobi imaju rizik za si skrate životni vijek za preko 25 godina, govore najnoviji podaci.

"Roditelji trebaju biti uzor, djeca kopiraju roditelje u dobrom i u lošem. I tako da roditelji trebaju popraviti svoje navike, time će popraviti navike svojoj djeci."