NASA upozorava: Ljudski mikrobi mogli bi preživjeti na južnom polu Mjeseca
Znanstvenici identificirali „skrovišta” u kojima bi mikroorganizmi mogli opstati danima ili mjesecima.
Saznajte više o novim invazivnim vrstama u Jadranu i njihovom utjecaju na ekologiju
Prozirno tijelo morskog oraha na prvi pogled podsjeća na meduzu, ali riječ je o rebrašu podrijetlom iz zapadnog Atlantika koji danas živi i u Jadranu. Njegova prisutnost dio je mnogo šire promjene koju znanstvenici sve češće uočavaju, a to je da se u Jadranu pojavljuju vrste koje ovdje prije nisu živjele.
Od kamena do mekoće: Što su ljudi koristili prije izuma toaletnog papira?
Iako nam je danas nezamislivo provesti dan bez role mekanog papira, čovječanstvo je tisućama godina koristilo sve što mu je bilo pri ruci – od morskih spužvi na štapu do starih novina. Doznajte kako je tekao put do jednog od najvažnijih izuma moderne higijene.
Težina nebeskih divova: Koliko zapravo teži jedan lagani oblak?
Iako ih doživljavamo kao prozračne i lagane formacije koje bešumno plutaju nebom, oblaci su zapravo masivni fizički objekti.
Tiha destrukcija organizma: Koliko nam je sna stvarno potrebno i što se događa s tijelom kada premalo spavamo?
Potrebe za snom drastično se mijenjaju kroz život, a prelazak iz dječje dobi u odraslu osobu donosi veliku promjenu u našem unutarnjem biološkom satu.
Kvantna nadmoć: Početak ere u kojoj dizajniramo materijale atom po atom
Dok klasična superračunala udaraju u zidove fizike, kvantni procesori otvaraju vrata svijetu supervodiča na sobnim temperaturama i revoluciji u skladištenju energije.
FOTO Kliknite ako smijete: Koliko na svijetu ima paukova, koji su najopasniji i zašto ih se plašimo?
Hodaju po zidovima, pletu mreže od materijala čvršćeg od čelika iste debljine i kod mnogih ljudi u sekundi izazivaju hladan znoj. Pauci su jedni od najuspješnijih, ali ujedno i najomraženijih stanovnika našeg planeta. Iako većina vrsta za ljude predstavlja potpuno bezopasne i iznimno korisne susjede koji kontroliraju populaciju kukaca, mali dio ovih osmeronogih stvorenja posjeduje otrov koji može biti smrtonosan. Istražili smo koliko vrsta paukova uopće postoji, gdje se kriju oni najopasniji te zašto u nama izazivaju tako dubok i iracionalan strah.
Djelomična pomrčina Sunca bit će najvidljivija u zapadnom dijelu Hrvatske
Ljubitelje astronomije u srijedu, 12. kolovoza očekuje rijetka kombinacija više astronomskih pojava.
Jeste li znali što zapravo pijete: Voda na Zemlji starija je od samog Sunca
Svaki put kada natočite čašu vode iz slavine, skuhate kavu ili skočite u more, u rukama držite nešto uistinu izvanredno.
Kako je nastala NASA i kakva je njezina uloga u 21. stoljeću?
Danas je NASA (Nacionalna zrakoplovna i svemirska administracija) sinonim za istraživanje svemira, slijetanje na Mjesec, rovere na Marsu i spektakularne fotografije dalekih galaksija. No, njezino osnivanje nije proizašlo iz čiste znanstvene znatiželje, već iz dramatične vojne i političke utrke dvoje hladnoratovskih velesila.
Raj na zemlji bez zujanja i pikanja: Postoji država na svijetu u kojoj uopće nema komaraca!
Dok ljetne noći u Hrvatskoj redovito prolaze uz prepoznatljiv zvuk zujanja oko ušiju, bjesomučno pljeskanje dlanovima i miris repelenata, mnogi se u poluludilu pitaju – postoji li mjesto na planetu gdje ove napasti uopće ne žive? Odgovor je da, takva mjesta doista postoje, a jedno od njih nalazi se u samom srcu Europe.
Um koji je osvijetlio planet: Tko je zapravo bio Nikola Tesla
Život Nikole Tesle bio je daleko od glamura. Od rođenja u malom ličkom selu pod udarima groma, preko gladovanja u New Yorku, pa sve do statusa tehnološkog vizionara koji je čovječanstvu darovao modernu svakodnevicu – ovo je priča o geniju bez čijih ideja danas ne bismo mogli zamisliti život.
Digitalni panoptikon: Je li privatnost postala luksuz koji si više ne možemo priuštiti?
Nekada smo se bojali "Velikog brata" koji nas promatra s vrha, no danas živimo u svijetu u kojem smo sami otvorili vrata svojih domova i umova.
Kineska sonda stigla do kvazimjeseca
Kineska svemirska sonda „Tianwen 2” stigla je do asteroida Kamo'oalewa, koji se nalazi u blizini Zemlje, nakon leta dugog približno 400 dana.
Dva Nobelovca u Zagrebu poslala poruku svijetu: Umjetna inteligencija neće uništiti čovječanstvo, mogla bi ga spasiti
Ako je suditi prema porukama koje su iz Zagreba poslali vodeći svjetski znanstvenici, pitanje više nije hoće li umjetna inteligencija promijeniti svijet. Pitanje je samo koliko ćemo mudro iskoristiti priliku koju nam pruža.
Kava ne samo da potiče budnost, već i oblikuje naše crijevne bakterije
Opsežno međunarodno istraživanje objavljeno u uglednom časopisu Nature Microbiology, provedeno na više od 77.000 ljudi iz 25 zemalja, otkrilo je da konzumacija kave snažno utječe na zdravlje naših crijeva.
Žurba za humanoidnim robotima?
Prema riječima stručnjaka Morgana Stanleyja, očekuje se da će isporuke humanoidnih robota biti veće nego što se prethodno predviđalo.
Digitalni blizanci: Budućnost medicine u vašem virtualnom odrazu
Kako medicina koristi virtualne kopije naših tijela za testiranje lijekova prije nego što ih uopće popijemo.
Svemirska ekonomija: Zašto je orbita postala najvrijednija nekretnina od 1000 milijardi dolara?
Dugo vremena svemir je bio rezerviran za hladnoratovsko nadmetanje supersila. No, u 2026. godini svjedočimo potpunoj privatizaciji orbite.
Arhitektura stresa: Kako zidovi u kojima živimo upravljaju našim hormonima
Od visine stropova do širine pločnika – saznajte kako dizajn prostora izravno utječe na lučenje kortizola i vaše dugoročno zdravlje.
Može li sudar zaustaviti Zemljinu rotaciju?
Iako nevjerojatno, sudar s tijelom veličine Mjeseca ili malog planeta mogao bi usporiti rotaciju Zemlje i preokrenuti je.
Veliko plavo: Zašto je 2026. godina povratka oceanima?
Dok su oči javnosti godinama bile uprte u milijardersku utrku za svemir, tiha revolucija odvija se ispod površine mora. Istraživanje oceana više nije samo domena biologa, već ključna točka svjetske geopolitike i ekonomije.
Plašite li se grmljavine ovo morate pročitati
Iako se čini kao urbana legenda, podaci američke Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA) potvrđuju šokantnu činjenicu: čak 80% žrtava udara groma su muškarci.
Umjetnost malih rituala: Kako pronaći mir u šalici čaja i mirisu jutra
U svijetu koji nas stalno tjera na produktivnost, pravi je luksuz zastati. Mala, ponavljajuća radnja - poput pripreme kave ili slaganja knjiga — nije samo navika; to je ritual koji nam vraća osjećaj kontrole i prisutnosti u vlastitom životu.
Hrabrost ili ludost: Emily Ryall o etičkoj granici između autonomije sportaša i odgovornosti trenera
Profesorica Emily Ryall trenutačno djeluje kao gostujuća profesorica na Fakultetu hrvatskih studija (FHS). Njezin angažman na FHS-u, kao i organizacija ove konferencije, ostvareni su zahvaljujući inicijativi i nastojanjima izv. prof. dr. sc. Matije Škerbića.
Etika, bioetika i sport: Konferencija u Zagrebu
Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu organizira 5. međunarodnu znanstvenu konferenciju “Ethics, Bioethics and Sport”, koja će se održati 6. i 7. svibnja 2026. u Knjižnici Fakulteta na Sveučilišnom kampusu Borongaj.
Svijet koji stari: Može li tehnologija spasiti mirovinske sustave od kolapsa?
Japan, Njemačka, pa čak i Hrvatska suočavaju se s istim egzistencijalnim pitanjem: tko će raditi kada radna snaga nestane, a broj umirovljenika eksplodira?
Digitalni detoks uma: Kako ponovno naučiti čitati knjige u eri TikToka i ChatGPT-a
Iako nam tehnologija nudi instant odgovore i brzu zabavu, naša sposobnost duboke koncentracije polako nestaje. Donosimo vodič kako prevariti algoritme i vratiti se čitanju koje mijenja život.
Svemirski otpad: Tiha prijetnja iznad naših glava
Dok s divljenjem gledamo u zvijezde, iznad nas kruži stotine tisuća komada otpada koji putuju brzinama deset puta većim od metka. Saznajte kako smo "zatrpali" orbitu i prijeti li nam opasnost od pada metalnih krhotina u vlastito dvorište.
Velika zabluda o deset posto: Koristimo li doista samo djelić svog uma?
Ideja da ljudska bića koriste samo deset posto svog mozga jedan je od najotpornijih mitova u povijesti. Iako zvuči inspirativno – sugerirajući da u nama leže neiskorištene supermoći – istina je s neuroznanstvenog stajališta mnogo jednostavnija: koristimo ga cijelog.